Objava
Album 2023
Foto album
Arhiva
2023.
10 objava iz 2023. godine.
Literarni rad: Potraga za boljim!
Priča „Potraga za boljim“ donosi potresnu ispovijest čovjeka koji napušta rodni kraj u potrazi za uspjehom i boljim životom. Daleko od doma, shvata da bogatstvo i slava ne mogu nadomjestiti toplinu porodice, prijatelja i zavičaja. Ovo je priča o nostalgiji, razočaranju i teškoj cijeni koju ponekad nosi odlazak od kuće.
Literarni rad: Sanjam zavičaj
Priča „Sanjam zavičaj“ govori o mladom čovjeku koji napušta svoj rodni kraj u potrazi za boljim životom u tuđini. Iako pronalazi sigurnost i posao, u srcu ostaje snažna čežnja za domom, mahalom i ljudima koje je ostavio iza sebe. Ovo je priča o nostalgiji, sjećanjima i neizbrisivoj vezi čovjeka sa zavičajem.
Literarni rad: Radost Povratka
Priča „Radost povratka“ donosi emotivno svjedočenje o odlasku iz rodnog grada i životu u tuđini. Kroz sjećanja, čežnju i povratke, autorica govori o snazi zavičaja, porodice i identiteta koji ostaje duboko ukorijenjen bez obzira na udaljenost. Ovo je priča o generaciji koja odlazi u potrazi za boljim životom, ali u srcu uvijek nosi svoj dom.
Nagrađene priče: Emina Žuna
Hrabro, stoički, katkad začuđujućom mirnoćom, autorica pripovijetke „Dnevnik žene samoubice“ hrve se sa velikom i vječitom temom smrti. Stilom jednostavnim, kratkom i jasnom rečenicom, bez imalo mistifikacije, gdjekad u formi dnevničkih zapisa, ponegdje u formi pisma, tonom ispovijednim, sugestivno - u samom krešendu priče slamajući se u treće lice i uvodeći lik kćeri, potomstva, zbog kojeg je život, ipak, prevladao nad zovućim hukom smrti i koje će nastaviti, ali u opreci: slaviti život i varakati se sa smrću – autorica nam pripovijeda priču o smrti koja raste skupa sa njom. Možda je i najveći uspjeh ove pripovijesti u tome što je uspjela izbjeći svakoj mogućoj nekrofiličnosti, mada vam svo vrijeme opisuje nesalomivu želju za smrću. Uspjela je u tome jer se smrt ovdje javlja kao metafora za nebivanje, čije vrijeme i prostor treba tražiti u vječnosti, a želja za njom, za smrću, kao metafora za sjedinjenje sa svime što je postojalo, što postoji i što će postojati.
Nagrađene priče: Emina Đelilović-Kevrić
Savremena tema, toliko prisutna u bosanskohercegovačkoj stvarnosti, govori o odlasku ljudi iz BiH i potragom za boljim životom. Ova kratka pripovijest, sigurnom rukom vođena, sjajno zaokružena ima sve kvalitete koje treba da ponodi žanr kratke priče. Naratorska perspektiva je ovdje ženski diskurs, sa kojim je ispričana priča o dvije prijateljice, srednjih godina, a u centru dešavanja je Bardhe, Albanka bosanskih korijena, koja je dio života živjela u Sarajevu, a potom se udala u Albaniju. Mjesto dešavanja je Njemačka gdje njih dvije peru suđe u pansionu gazde Ace, zadovoljne su jer imaju krov nad glavom i posao. Sjajni lajtmotiv u priči je:“Bardhe nije spavala. Samo se pravila da spava. I ja sam se pravila da spavam“, koji svojim ponavljanjem nagovještava tragičnu sudbinu koju nije moguće izbjeći: mobing, silovanje, trudnoća i smrt. Sve to dobro uokviruje sam naslov priče koji svojim simboličkim kodom govori o preobražaju, ljepoti i kratkoći življenja.
Nagrađene priče: Ervin Mujabašić
Prvonagrađena priča “Spojevi od zlata” izdvojila se od ostalih dosljednim pripovjedačkim glasom, čvrstom strukturom, finom, melankoličnom atmosferom i filmskim likovima. Njezinoj junakinji, Ifigeniji Rosato, nakon što je u ratu izgubila muža i fizički identitet, ali i saznala da je trudna, život se suzio i sveo na vlastiti stan i brigu o novorođenom sinu, na odlaske u bolnicu i povremene susrete s doktorom Slavom koji joj je izradio masku/protezu za lice. Među njima se stvara veza nabijena zatomljenim emocijama i žudnjom, tihom ljubavi. Priča je fokusirana na vrijeme nakon traume, kada se junakinja suočava s njezinim posljedicama. Ispripovijedana je iz dvaju perspektiva koje nam samo djelomično otkrivaju unutarnji svijet dvoje neočekivano spojenih ljudi kojima ne preostaje ništa drugo nego da žive na granici stvarnosti i fantazije. To je priča o ljubavi, identitetu i pokušaju pojedinca da nakon traume prihvati novu stvarnost i u njoj pronađe ljepotu.
Zaboravljeni pisci: Hamza Humo
Paradoks je da Grozdani kikot ima više izdanja na njemačkom nego na bosanskom jeziku
Nova čitanja klasika bh književnosti: Izet Sarajlić
Radovi Adijate Ibrišimović-Šabić, Naide Osmanbegović i Tamare Sarajlić-Slavnić donose različite perspektive čitanja poezije Izeta Sarajlića. Tekstovi istražuju Sarajlićevo mjesto u evropskom književnom prostoru, posebno njegove veze s ruskom poezijom, značaj motiva ljubavi u njegovom lirskom izrazu te kulturno-historijski kontekst njegovog života i književnog djelovanja. Uz analitičke osvrte priložene su i odabrane Sarajlićeve pjesme koje svjedoče o njegovoj poetici intimnosti, humanizma i kosmopolitskog duha.
FOJNIČKI RAZGOVORI: Andrej Nikolaidis
Moje knjige su pokušaj da razumijem šta je oko mene O svrsi pisanja, zašto ne voli velike gradove i u čemu je čarolija provincije, zašto ne voli Bacha i ozbiljnu muziku; mi smo zajednica koja je s historijom uvijek na gubitku; negiranje Čerčilove tvrde da balkanski narodi proizvode više historije nego što mogu podnijeti – velike sile su proizvodile više historije nego što mi možemo podnijeti; sve je manje vremena za kontemplaciju... Razgovor vodio: Dževdet Tuzlić