U POSJETI GORAŽDU – „DANI ISAKA SAMOKOVLIJE“

Sunce nad Drinom

U GORAŽDU POČELA MANIFESTACIJA POSVEĆENA

VELIKOM BH. KNJIŽEVNIKU ISAKU SAMOKOVLIJI

    U Goraždu je počela manifestacija „Sunce nad Drinom – Dani Isaka Samokovlije“ posvećena velikom bh. pripovjedaču. Ovdašnji Centar za kulturu već 16 godina slavi stvaralaštvo pisca, humaniste i ljekara rođenog u ovom gradu.

    Položeni su buketi cvijeća na bistu pred Domom zdravlja koji nosi ime Samokovlije, priređena izložba fotografija iz Samokovlijinih djjela kao i književno-scenski performans „Drina je za mene jedan od najdubljih doživljaja“ te predavanja vezana za njegov književni opus i ljekarski rad.

Azem Huseinbašić, Sabahudin Klisura, Nevres Jemendžić

    Književna kritika još prije pola stoljeća Samokovliju je ocijenila kao jednog od najboljih bh. pisaca, a tako ga ocjenjuju i danas jer je njegova književnost svevremena, ističe Munira Kovač-Devlić, profesorica književnosti.

Drina kao inspiracija

    „Proslavio se pripovijetkama i dramama, posebno dramom Hanka zahvaljujući njenoj ekranizaciji. Manje je poznata njegova poezija. Goražde i Drina posebno su uticali na njega, pa se ljubav prema ovom gradu spominje u njegovim pripovijetkama, ali i poeziji, kroz koju kao da osluškujemo huk Drine. Iako je Drinu povremeno napuštao, uvijek joj se vraćao. U mislima, stihovima, pripovijetkama Drina je bila njegova inspiracija, a djetinjstvo koje je proveo na njenim obalama zauvijek ga je obilježilo. U jednoj priči zabilježio je kao da se pribojavao da bi nešto moglo baciti u zaborav koliko su Drina i Goražde uticali na njega i bili putokaz za sve staze kojima je hodio“, kaže Devlić.

    Dodaje da je važno da su kroz kviz „Život i djelo Isaka Samokovlije“ i literarni konkurs uključeni učenici škola što Samokovliju i na ovaj način čuva od zaborava.

    „Oslikao je ovu 'malu varošicu' ljubavlju koja se ogleda u sjećanjima na djetinjstvo koje je proživio ovdje. Poruke njegovih pripovijedaka svjedoče o njegovoj ljudskoj veličini. Možemo li i trebamo li ovom književniku posvetiti više pažnje kroz obrazovni sistem, kulturne manifestacije? Koliko god u kulturu uložimo, vrati nam se mnogostruko. A Samokovlija to svakako zaslužuje“, smatra Devlić.

    Goražde treba da njeguje Isakovu baštinu, da govori i piše o Isaku zato što je upravo on najljepše pisao o Goraždu.

Sabahudin Klisura uručuje gradonačlniku Ramoviću sliku

Rođen u mahali

    „Njegov značaj nije u tome što se rodio i odrastao u kućici na Pobarniku, nego u tome što je u svojim pripovijetkama gotovo monografski opisao Goražde, kroz opise dječijih igara je oslikavao bukove divlje suncem obasjana Drine i dao najljepše pejzaže dok je radnju svojih pripovijedaka stavlja na strme litice Gubavice i drugih brežuljaka oko Goražda. Pažljiv čitalac će saznati o biljnom i životinjskom svijetu, o društvenim dešavanjima kroz velike i male zaplete u pričama i opise zanata i zanatlija, saznati o etničkoj strukturi društva kroz Isakove likove, saznati o porijeklu nekih porodica koje i danas obitavaju u Goraždu, prepoznati nazive goraždanskih mahala... Isakovo djelo ima univerzalnu vrijednost u kontekstu ljudi i vremena. Goražde je i danas isto ono koje je Isak opisao u svojim pejzažima, a Goraždane usrećuju iste radosti i bole ih iste boli kao i Isakove likove prije čitavog stoljeća. Čitajući Isaka saznajemo da se u čovjeku i društvu malo toga promijenilo“, kaže Emina Hadžić, stručna savjetnica za obrazovanje u kantonalnom Pedagoškom zavodu.

    Dodaje da je u književnohistorijskom kontekstu, Isak Samokovlija, uz Danila Kiša i Oskara Daviča, najznačajniji predstavnik jevrejske književnosti, a u književnoteorijskom je ramu uz rame s Ivom Andrićem.

Sabahudin Klisura

    Isak je decenijama prisutan u Goraždu, a manifestacija naslovljena po jednoj od njegovih najpoznatijih pripovijedaka „Sunce nad Drinom“ počela je 70-tih godina prošlog stoljeća.

    „Bila je sadržajno bogatija nego danas, ali to je logično. Tada se dodjeljivala i nagrada „Isak Samokovlija“, a među dobitnicima je poznati pozorišni i filmiski režiser, pisac i dramaturg, Šemsudin Gegić“, prisjeća se Slavko Klisura, jedan od aktera događaja.

Književna nagrada

    Smatra kako je obaveza Goražda poštovanje čovjeka čiji je ukupni angažman bio zasnovan na suštinskim humanističkim vrijednostima.

    „Svaka njegova pripovijetka, riječi njegovih junaka, piščeve poruke, snažan su poziv za ljudskost, na dobrotu, na mir i odbranu slobode. U ovom vremenu u kome je toliko zla i tuge u svijetu, te poruke nikada nisu bile važnije. Najveći dio manifestacije naslanja se na entuzijazam zaposlenih u Centru za kulturu. Nadam se da će vrlo skoro u Zavičajnom muzeju Samokovlija imati svoj prostor kroz predstavljanje njegove stvaralačke zaostavštine, uz podršku Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Svakako bilo bi sjajno da se konačno realizuje inicijativa i moja želja da su ustanovi književna nagrada „Isak Samokovlija“ za najbolju pripovijetku ili prvu neobjavljenu zbirku. Nagrada koja nosi njegovo ime svakako bi animirala mlade pisce, pripovjedače da budu važan segment ove manifestacije koja zaslužuje da iz lokalnog, goraždanskog okvira postane manifestacija državnog nivoa“, smatra Klisura.

E.A. (www.klix.ba  15012020)

GORAŽDE: Počela 16. kulturno–književna manifestacija „Dani Isaka

                      Samokovlije“

PISAC KOJI JE ODLUČIO DA NJEGOVA UMJETNOST

NE VRIJEDI KOLIKO JEDAN LJUDSKI ŽIVOT

U Centru za kulturu organiziran je poetsko – scenski performans „Drina je za mene jedan od najdubljih doživljaja“, autora Munire Kovač–Devlić i Slavka Klisure.

    - Malo je književnika koji su sa svojim prvim književnim tekstovima izazvali toliku

pažnju i tako pozitivne kritike. Poslije stotinu godina od objavljivanja prvih njegovih pripovijedaka ništa se nije promijenilo, on je i dalje jedan od najvažnijih bh književnika.

                                                              Sa današnjeg polaganja cvijeća                     Foto: A. Bajramović

Najbolji bh. pripovijedač

    Polaganjem cvijeća pred bistu doktora i književnika Isaka Samokovlije ispred Doma zdravlja koji nosi njegovo ime, u Goraždu je otvorena 16. manifestacija „Dani Isaka Samokovlije“.  – kazala nam je Kovač-Devlić.

    Akademik Husref Tahirović, član ANUBiH, istražio je uglavnom zapostavljeni dio biografije jednog od najboljih bh pripovijedača, koji je kao ljekar radio u Goraždu, Fojnici i Sarajevu, te pisao i tekstove sa medicinskom tematikom.

    – Ja sam to nazvao – medicinske priče i pjesme. Uopšte do sada o tome nije pisano, jednostavno je prelaženo preko toga, mada se i iz tih tekstova vidi da je to pisao književnik. Isak Samokovlija drukčije i nije mogao pisati. Kao ljekar duboko vjerujem da je njegov rad ostavio dubokog traga i u edukaciji našeg bosanskog čovjeka – ističe Tahirović.

    - Za mene je bilo izuzetno zanimljivo kako je moguće da kanonski pisac, koji je tad bio jedan od najpopularnijih i najizvođenijih autora, odmah nakon Drugog svjetskog rata počinje da se uključuje u tu prosvjetiteljsku ulogu u medicini. Ljude je trebalo naučiti da ne dobiju malariju, vaške, da se ne zaraze od sifilisa … on se koristi svim trikovima koje književnost pruža. Izmišlja likove. Njemu neka baba Mara ljudima objašnjava kako da peru ruke, pravi pjesmice i potpisuje se kao drug Iso, da ga valjda ne prepoznaju da je veliki pisac. Objavljuje to u časopisima koji se tiču javnog zdravlja. U mojoj analizi je vrlo zanimljivo kako je on svjesno odlučio da njegova umjetnost ne vrijedi toliko koliko jedan ljudski život – kaže Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

    Prema riječima Elija Taubera, savjetnika za kulturu i religiju u Jevrejskoj zajednici BiH i člana Organizacionog odbora manifestacije, planirano je da ove godine bude uvedena i nagrada “Dr Isak Samokovlija” za najbolju pripovijetku.

Postoji dobra volja

    – U Goraždu postoji dobra volja da ova manifestacija bude snažno nastavljena, a ja očekujem da će se i Grad Sarajevo uključiti, kao što je svojevremeno bio i uključen, jer bez podrške grada u kojem je Isak Samokovlija proveo najveći dio života i najviše stvarao, ova manifestacija ne bi imala smisla – istakao je Tauber.

    Manifestacija se nastavlja u februaru javnim pozivom za izradu literarnih radova za učenike osnovnih i srednjih škola.

Al. B. (Avaz.ba 15.01.2020 22:47)

POČEO PROGRAM XVI PO REDU MANIFESTACIJE

„DANI ISAKA SAMOKOVLIJE“

     Polaganjem cvijeća na bistu Isaka Samokovlije na platou ispred JU Dom zdravlja ''Dr. Isak Samokovlija'' u Goraždu je počela ovogodišnja XVI po redu manifestacija ''Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom, Goražde – Sarajevo - Fojnica 2020.'' Organizatori manifestacije su JU Centar za kulturu Goražde, Grad Goražde, te Jevrejska zajednica BiH. Cvijeće su položile delegacije Grada Goražda i Vlade BPK-a, Općine Fojnica, JU Centar za kulturu Goražde, Jevrejske zajednice u BiH i Doma zdravlja Goražde.

    Obzirom da u organizaciji ove manifestacije svoj doprinos daje i Dom zdravlja u Goraždu, koji nosi ime po ovom velikanu u sklopu programa koji je održan u zgradi Doma zdravlja, prisutnima se obratio direktor dr. Edin Čengić koji je tom prilikom ukazao na važnost djela Isaka koji je rođenjem naš goraždanin i koji je važna ličnost u historiji BiH, gdje je najviše traga ostavio kao književnik, ali i kao ljekar.

    Šesnaestom po redu manifestacijom obilježava se 131 godina od rođenja i 65 godine od Samokovlijine smrti. Samokovlija je rođen u Goraždu, a Fojnica i Sarajevo su mjesta njegovog stvaralačkog rada koji je i spona između tri grada u kojima će se dešavati dijelovi ovogodišnjeg programa.

     Nakon polaganja cvijeća u holu Centra za kulturu Goražde otvorena je izložba ''Život i djelo Isaka Samokovlije'', nakon čega je u Maloj sali Centra za kulturu Goražde održan književno – scenski performans književnog kluba Isak “Drina je za mene jedan od najdubljih doživljaja”, a autori performansa su bili prof. Munira Kovač–Devlić i Slavko Klisura. U sklopu programa prisutnima se obratio gradonačelnik dr.sci. Muhamed Ramović koji je govorio o manifestaciji kojom, kako je rekao, Goražde na primjeren i dostojanstven način čuva sjećanje na velikog pripovjedača koji je, čvrstim nitima bio vezan za grad na Drini, a po kojem Dom zdravlja u Goraždu nosi ime. O književno-kulturnoj manifestaciji i njenom značaju govorio direktor JU Centar za kulturu, Murat Fejzić, dok je riječi zahvalnosti na gostroprimstvu i prijateljskim odnosima i vezama Fojnice i Goražda govorio načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura.

     Nakon obraćanja uslijedila su predavanja vezana za književni opus i ljekarski rad Isaka Samokovlije i to na temu ''Život i djelo Isaka Samokovlije'' o čemu je govorio dr.sci. Eli Tauber, dok su na temu ''Dr. Isak Samokovlija: životopis i spisateljski rad zdravstveno-prosvjetnog sadržaja'' govorili akademik prof.dr. Husref Tahirović i Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a u sklopu programa nastupio je i Hor Centra za kulturu.

    Ova se manifestacija nastavlja u februaru raspisivanjem javnog poziva za izradu literarnih radova za učenike osnovnih i srednjih škola vezanih za Samokovlijin životni i stvaralački opus koji će, tradicionalno, biti i teme kviza znanja za osnovce i srednjoškolce iz BiH.

  Isak Samokovlija rođen je 1889. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Goraždu, a gimnaziju u Sarajevu. Po završetku gimnazije 1910. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Godine 1914. mobilisan je i poslan na front, a po povratku sa fronta diplomirao je 1917. godine. Poslije prvog svjetskog rata radio je kao ljekar prvo u Sarajevu, a od 1918. godine u Goraždu, gde je ostao tri godine. Od 1921. do 1925. godine bio je ljekar u Fojnici, a onda se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Drugi svjetski rat donio mu je velika poniženja koja su počela sa otpuštanjem iz službe, a nastavila se boravkom u zarobljeničkom logoru na Alipašinom Mostu i prisilnom pratnjom ustaških jedinica, odakle je, poslije više neuspjelih pokušaja, uspio da pobjegne 1944. godine i da se pridruži partizanima. Poslije oslobođenja gotovo potpuno se odao književnom radu. Od 1948. do 1951. godine uređivao je književni časopis ''Brazda'', a radio je i kao urednik za stranu literaturu u izdavačkom preduzeću »Svjetlost«. Mada se književnim radom počeo baviti još u gimnaziji, on se u literaturi javio dosta kasno, tačnije u 38. godini života, i to odmah zapaženom i zrelom pripovjetkom ''Rajina avlija'' u Srpskom književnom glasniku 1927. godine. Godine 1929. izašla je u Sarajevu prva njegova zbirka pripovjedaka ''Od proljeća do proljeća'', a 1936. pojavila se u Beogradu njegova druga zbirka pod naslovom Pripovjetke. Između dva rata napisao je i četiri pozorišna komada: ''Hanka'', ''Plava Jevrejka'', ''On je lud'' i ''Fuzija''. Poslije rata objavljene su mu zbirke pripovjedaka ''Nosač Samuel'', ''Tragom života'', ''Izabrane pripovijetke'', ''Pripovijetke'', ''Đerdan'', ''Priča o radostima'', ''Hanka'', ''Nemiri''. Objavio je i zbirku dječijih pjesama ''Dija, dija pesa'', a preveo je ''Mladost vjeverice'' od Feliksa Saltana i ''Graditelji svijeta'' od Stefana Cvajga. Umro je 1955. godine.

(Autor goražde.ba  srijeda, 15.01.2020.  15,48)